UFFICIO DELLE CELEBRAZIONI LITURGICHE DEL SOMMO PONTEFICE 

UVOD

Sveti Otac Ivan Pavao II. bit će od 5. do 9. lipnja 2003. na svojemu trećem apostolskom putovanju u Hrvatsku. U okviru toga putovanja na rasporedu su jednodnevni pastirski pohodi Dubrovačkoj biskupiji, Ðakovačkoj i srijemskoj biskupiji, Riječkoj nadbiskupiji metropoliji i Zadarskoj nadbiskupiji. Sveti će Otac u svakoj pojedinoj biskupiji ili nadbiskupiji s vjernicima slaviti Euharistiju odnosno moliti Srednji čas. Za euharistijska slavlja i za molitvu Časoslova s vjernicima unutar toga pohoda Ured za papinska liturgijska slavlja pripremio je ovo posebno izdanje prigodnoga »Misala«, kojim će se služiti Sveti Otac i suslavitelji.

Budući da su slavlja na hrvatskome jeziku, tekstovi su napisani na hrvatskome, s ponekim dijelom na drugim jezicima, ovisno o nazočnosti vjernika iz drugih jezičnih skupina. Sve tekstove prate rubrike na latinskome.

»Misal« je tiskala Vatikanska tiskara, a u njegovoj su izradbi sudjelovali pročelnici za liturgiju pojedinih mjesnih Crkava.

Slavlje u Dubrovniku

Euharistijsko slavlje i beatifikacija (Luka Gruž, u petak, 6. lipnja 2003. u 11 sati).

Slavlje obilježava proglašenje blaženom časne službenice Božje, sestre Marije Propetoga Isusa Petković. Koristi se misni obrazac »za redovnike« i Treća euharistijska molitva.

Misna svetopisamska čitanja (Kol 3, 12-17; Ps 34 [33], 2-9; Mk 10, 17-27), posebno pak ulomak iz Evanđelja, svraćajuđ pozornost na potrebu nenavezanosti na zemaljsko bogatstvo kao uvjeta za nasljedovanje Isusa. Ta, naime, čitanja bacaju posebno svjetlo na časnu službenicu Božju, ženu iz novije povijesti Crkve u Hrvata, koja će toga dana biti uzdignuta na čast oltara. I drugi su dijelovi euharistijskoga slavlja protkani tematikom osobite brige za siromašne i potrebne, socijalnom osjetljivošću i solidarnošću, utemeljenima na ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Posebnost ovomu slavlju daje i ozračje drevnoga grada Dubrovnika, iznimna umjetničkog sklada i ljepote, kojega je, nažalost, u posljednjemu desetljeću njegova postojanja nemilosrdno ranio ratni viho.

Slavlje u Osijeku

Euharistijsko slavlje (Zrakoplovna luka »Osijek«, u subotu, 7. lipnja 2003. u 10.45 sati).

Na isti liturgijski dan, u subotu pred svetkovinu Pedesetnice, kada je 1998. Ðakovačka i Srijemska biskupija počela svoju Drugu biskupijsku sinodu, Papin pohod ovoj mjesnoj Crkvi označava zaključenje njezina petogodišnjega sinodskog hoda.

Slavlje se sa Svetim Ocem odvija pod geslo: »U zajedništvu Kristova poslanja«. Liturgijski obrasci i čitanja (Ef 4, 1-7. 11-13; Ps 145, 8-9. 10-11. 13cd-14; Iv 15, 8. 15-17) odražavaju poziv na svetost, jedinstvo i služenje te na zauzetost vjernika radi ostvarenja poslanja Crkve. Koristi se Treća euharistijska molitva.

Istim se slavljem spominje i 150. obljetnica uspostave Zagrebačke crkvene pokrajine, a ujedno se slavi i metropolijska Jubilarna godina, koja završava sutradan, svetkovinom Pedesetnice. Liturgijski se to izražava posebnim načinom moljenja Vjerovanja.

Tridesetak kilometara od mjesta slavlja nalazi se grad Vukovar, koji je razoren tijekom ratne 1991. Nazočnost na slavlju križa oštećena u ratu znak je i svjedočanstvo patnje, ali istodobno i nade, pomirbe, novine života. Krunidba kipa Gospe Aljmaške i slike Gospe Voćinske, iz dvaju marijanskih svetišta koja su razorena u nedavnome ratu i koja se sada obnavljaju, označuju i očituju obnovu crkvenog života. 

Sveti Otac pohađa i đakovačku katedralu. U njoj se zadržava u molitvi te zajedno s nazočnima moli osobiti zagovor sv. Petra, naslovnika ove stolne crkve, manje bazilike.

Slavlje u Rijeci

Euharistijsko slavlje (»Delta«, u nedjelju, 8. lipnja 2003., u 10 sati).

Proslava svetkovine Pedesetnice u Rijeci, s predviđenim liturgijskima čitanjima (Dj 2, 1-11; Ps 104 [103], 1ab. 24ac. 29b. 30. 31. 34; Gal 5, 16- 25) i misnim molitvenim obrascima toga dana te Drugom euha- ristijskom molitvom, svoju posebnost, uz jedinstveni značaj spomena duhovskoga rađanja Crkve, izražava tematikom obitelji, kojoj mjesne Crkve Riječke crkvene pokrajine kroz više godina žele posvetiti posebnu pozornost.

Na taj se način geslo »Obitelj — put Crkve i naroda«, koje se tiče čitavoga ovog Papina pastirskoga pohoda Hrvatskoj, stavlja još snažnije i bliže pred vjernike.

Drugo je čitanje na talijanskome jeziku, čime se pridaje pozornost nazočnosti vjernikâ talijanske narodnosti u tome gradu i u tome dijelu Hrvatske.

Na tlu Riječke crkvene pokrajine nalaze se biskupije u kojima je stoljećima čuvana glagoljaška baština i liturgija. Baš je ta zanimljiva povijest liturgije na narodnome jeziku bila važna i za opću Crkvu, jer je Drugi vatikanski sabor za svoju obnovu u tome prevažnom pitanju imao zbiljsko uporište baš u toj preživjeloj liturgiji na hrvatskome tlu. Stoga je razumljiva nazoč-
nost staroslavenskoga pjevanja, hrvatske redakcije, dijelova Reda mise i tijekom ovoga slavlja.

Sveti Otac će u nedjelju 8. lipnja 2003. poslije podne pohoditi svetište Majke Božje Trsatske, koje se nalazi na brjegu što se uzdiže nad Rijekom i koje je 1991. slavilo 700. obljetnicu svojega postojanja. Sveti Otac će se zadržati kratko u molitvi pred Bogorodičinom slikom i pozdravit će manju braću franjevce, koji čuvaju svetište.

Slavlje u Zadru

Molitva Šestoga časa (Forum, u ponedjeljak, 9. lipnja 2003. u 11.15 sati).

Još davne 1177. vjernici su u Zadru papu Aleksandra III. dočekali i pozdravili na hrvatskome jeziku »immensis laudibus et canticis altissime resonantibus«. I ovaj put, na zadarskome Forumu, koji svjedoči o tisućljetnoj povijesti grada, vjernici zajedno sa Svetim Ocem mole službenu molitvu Crkve — Časoslov. Molitva Šestoga časa na znakovit način povezuje početke Crkve na ovome tlu (od 4. st.), bogatstvo raznolikosti redovničkoga načina života i suvremenu zauzetost koja nastav-
lja donositi plodove istoga Duha. Time također svraća pozornost na neprekidnost tisućljetne molitve zadarskih vjernika uzajedništvu s Papom.

Šesti je čas prožet marijanskim sastavnicama, jer Crkva u Hrvatskoj u ponedjeljak nakon Pedesetnice slavi blagdan BDM Majke Crkve. Kao prijelaz u vrijeme »kroz godinu«, taj blagdan u sebi nosi odjek duhovskoga događaja, koji pobuđuje zahvalnost, izrečenu u stavu vjernika koji s Marijom kliču: »Veliča duša moja Gospodina«.

***

»Obitelj — put Crkve i naroda« geslo je koje su hrvatski biskupi izabrali kao zajedničku odrednicu slavljâ unutar Papina pohoda, odražavajući pastoralnu osjetljivost i pozornost prema onoj jezgri ljudskoga življenja koja je plodonosna za rast crkvenosti i istinskoga domoljublja, prožetoga vrijednostima Evanđelja.

U pojedinim je slavljima — smještenima u liturgijsko vrijeme pripreme i proslave Pedesetnice — istaknuto obilježje crkvenosti koja se izražava u pozivu na nasljedovanje evanđeoskih
savjeta, u zajedništvu crkvenoga poslanja, u pozivu na duhovsku obnovu Crkve po uzoru na Marijin primjer življenja vjere. 

Slijedeći geslo Papina pohoda Zagrebačkoj nadbiskupiji 1994., »U tebe se, Gospodine, uzdam«, i geslo njegova drugoga pohoda Hrvatskoj 1998., »Bit ćete mi svjedoci«, ovaj treći Papin pohod želi svjedočenju dati lice obitelji, stavljenoj pred izazove suvremenoga društva, koje obilježavaju sukobi i u kojemu su kršćani pozvani promicati kulturu života i zajedništva. 

U bogoslužnim se tekstovima i obredima, što ih sadrži ovaj Misal, te u cjelokupnome pastirskom pohodu još jedanput odražava skrb Svetoga Oca i njegova ljubav prema Crkvi u hrvatskome narodu, kojima potiče na vjerodostojno življenje kršćanske svetosti, poslanja i zajedništva, kao darova kojima Duh Sveti dolazi ususret i prati svako ljudsko nastojanje oko dobra.

Ova liturgijska knjiga ostaje svjedok ne samo jednoga pohoda Petrova nasljednika, nego i samoga hoda Crkve koja ište Duha da nas On učini vječnim darom ugodnim Bogu — Ipse nos perficiat munus aeternum.

U Vatikanu, 11. svibnja 2003., na Četvrtu vazmenu nedjelju, Dobroga Pastira.

+ Piero Marini
Naslovni biskup Martirana
Ravnatelj Papinskih liturgijskih slavlja